Sportski žuranl
(Plovdiv, 12. januar 2010)
PREDSEDNIK BUGARSKE ŠAHOVSKE FEDERACIJE STEFAN SERGIEV O PLANOVIMA ZA BUDUĆNOST BALKANA
Sofija i Beograd vode u Evropu
Bilo je vreme da se šah na Balkanu stavi pod istu kapu - Jačanje dobrih odnosa Srbije i Bugarske kroz meč glavnih gradova na 100 tabli gde će mesto naći mnoge javne ličnosti, sportisti, političari, ekonomisti...
 |
BRZO NAŠLI ZAJEDNIČKI JEZIK: Stefan Sergiev (levo) i predsednik ŠS Srbije Aleksandar Milijanović |
Finalni turnir Balkanskog gran prija u Plevenu, piše novu stranicu šahovske istorije na ovim prostorima. Od kada je u Atini 2006. godine formirana Balkanska šahovska federacija (BALK), malo ko je verovao da će priča o čvršćem povezivanju šahista na ovim prostorima za tako kratko vreme zaživeti. Ipak, na inicijativu Bugarske šahovske federacije, gde je posebno mesto imao i ŠS Beograda, vrlo brzo zaživele su pojedine ideje, među kojima najbitnije mesto zauzima Balkanski gran pri, sistem takmičenja koje daje pojedinačnog prvaka ovog evropskog regiona.
Balkan decenijama važi za rasadnik talenata kada je ovaj sport u pitanju, a tu prednjače, pre svega, šahisti iz Srbije i Bugarske. Upravo su igrači našeg istočnog suseda dosegnuli zvezdane visine. Dva svetska prvaka u liku Veselina Topalova i Antoanete Stefanove, postavili su Bugarsku u sam centar svetske šahovske scene uz rame zemljama nekadašnjeg Sovjetskog saveza.
Velike zasluge za uzlet bugarskog šaha od sredine devedesetih godna prošlog veka pa do današnjih dana, pripadaju i predsedniku Šahovske federacije ove zemlje Stefanu Sergievu , koji je u dva mandata pre toga bio i generalni sekretar BFŠ. Začetnik praktično svih značajnijih šahovskih projekata u Bugarskoj, jedan je od idejnih tvoraca BALK-a.
- Bilo je vreme da se šah na Balkanu stavi pod istu kapu - počeo je priču Sergiev. - Trebalo je vremena da se reše početni organizacioni problemi, ali brzo je sve postavljeno na svoje mesto i protokol o saradnji je potpisan u Plovdivu 2008. godine, gde su pored Turske, Grčke, Bugarske i Rumunije, BALK-u pristupili i Srbija, Crna Gora i BiH.
U tom periodu je počela priprema terena za Balkanski gran pri, ali i ekipne Balkanijade mladih, što je jedinstvena prilika najmlađim šahistima sa ovih prostora za dokazivanje. Prve godine, u sistem takmičenja je ušlo pet turnira, a kako stvari stoje, u 2010. dogovoreno je šest, a u planu je još jedan ili dva.
- Problem je bio što se od starta nisu priključili Grčka i Turska. Iako su bili među osnivačima BALK-a u Atini 2006. godine, zbog izbornih aktivnosti i nekih drugih problema, zakasnili su sa prijavljivanjem turnira za prvi ciklus, tako da grčki i turski šahisti nisu učestvovali - objašnjava Sergiev. - Ipak, pokazali su veliko interesovanje za ovo takmičenje, od ove godine ulaze u ciklus, a mnogo više, znaće se do 15. februara, kada je rok da se delegiraju turniri iz njihovih zemalja. ISto važi i za Makedoniju, jer je organizator velikog opena u Skoplju zainteresovan da uđe u ciklus Gran prija.
Pored povezivanja balkanskih zemalja i jačanja uticaja u svetskoj šahovskoj organizaciji (FIDE), kako kaže Sergiev, BALK će raditi i na povezivanju zemalja regiona i u van šahovskim sferama.
- U planu je veliki broj akcija, ideja ima mnogo, ali posebno mesto zazeće jačanje odnosa između Srbije i Bugarske - otkrva Sergiev. - Šahovski, to prijateljstvo datira još iz pedesetih godina prošlog veka, a već se zaboravilo da su tada šahisti iz Srbije igrali na Prvenstvu Bugarske i obrnuto. Postoji ideja da se obnove mečevi Sofija - Beograd na 100 tabli, gde akcenat ne bi bio na profesionalnom šahu, već bi tu bili uključene mnoge javne ličnosti, privrednici, političari, deca, drugi sportisti koji igraju šah... Verujem da će taj projekat naići na odobravanje svih relevantnih struktura Bugarske i Srbije.
Kako je rekao Sergiev, načelni dogovor je postignut sa delegacijom ŠS Srbije koja je boravila u Plevenu na početku finala Balkanskog gran prija.
- Detalje ćemo utanačiti do sledećeg sastanka BALK-a marta meseca u Rijeci, kada bi meč trebalo i zvanično da bude najavljen.
Gorući problem Balkana je i ženski šah. Osim Osmomartovskog turnira u Beogradu i otvorenog prvenstva Bugarske za šahistkinje u Vracu (Bugarska), praktično turnira za žene više nema.
- Prevashodno, tradiciju Osmomartovskog turnira i prvenstva Bugarske u Vracu treba sačuvati - dodao je Sergiev. - Postoji ideja da se napravi i Balkanski gran pri za šahistkinje, za početak bi to bio samo jedan - finalni, gde bi svaka federacija delegirala po jednu ili dve učesnice, u zavisnosti od rejtinga, a za naredne godine mora se napraviti projekat. Po tom pitanju, nešto definitivno treba da se uradi.
Sergijev, kao uostalom i sve njegove kolege sa ovih prostora slažu se u jednom - Balkan je konačno krenuo ka Evropi i svetu. Šahovskom mestu koje mu pripada...